Pontonski mostovi spajali su dunavske obale još krajem 17. veka, prvi stalni datira 1788. godine


Jedan od najvećih železničkih mostova u Evropi

Pontonski mostovi spajali su dunavske obale još krajem 17. veka, prvi stalni datira 1788. godine, dok se ideja o izgradnji železničkog mosta rodila kraja 18. veka. 

Prema rečima direktora Istorijskog arhiva grada Petra Đurđeva, ti planovi nisu realizovani, ne iz finansijskih, već više iz nepovoljnih međunarodnih odnosa. 

Prvi novosadski železnički most (Franje Josifa, odnosno Kraljevića Andreja), sa prvom pešačkom stazom, koju su počeli da grade Francuzi 9. septembra 1881. godine, po projektu bečkog arhitekte Karla Baumana, pušten je u saobraćaj 1833. godine i povezivao je železnicu srednje Evrope sa Balkanom i Bliskim istokom. 

- Bio je predviđen samo za železnički saobraćaj, ali je Skupština grada 28. juna 1880. godine podnela zahtev da preko njega prelaze pešaci i kola. Vlada je delimično prihvatila predlog i dopustila samo pešački saobraćaj, zbog čega se Dunav u naredne četiri decenije dodatno premošćavao pontonskim mostovima i skelama za kola - objašnjava Đurđev. 

- Železnički most je bio u obliku izdužene grede dužine 432 metara, s jednokolosečnom prugom i nalazio se uzvodno od pontonskog. Imao je šest stubova, četiri rečna i dva obalska, podignutih prema projektu francuskog Društva „ Fives Litess“ iz Pariza. Od pet otvora među stubovima, četiri su imala jednak razmak, po 84 metra, dok je peti, koji se nalazio između trećeg i četvrtog stuba imao širinu od 96 metara, prenosi Dnevnik.

izvor: dnevnik.rs, agencije, foto: Istorijski arhiv grada





bombyx-nekretnine NS stil NS stil Magic Walls NS Magic Walls NS





facebook twitter instagram linkedin youtube tik tok pinterest oglasi kupujemprodajem kontakt